Fascinantna nova knjiga Rite Carter “Extracted from the Brain Book” otkriva šta se zaista događa unutar našeg mozga, zašto su žene emotivnije od muškaraca, zašto nas ruka boli u toku srčanog udara i druga pitanja koja muče mnoge.Carterova je vodeći stručnjak u oblasti medicine i jednostavnim načinom pisanja daje nam uvid u način rada mozga.

 

 

Ljudski mozak je težak u prosjeku 1,3 kilograma i ima 100 milijardi neurona koji šalju signale jedan drugom. Rodimo se sa približno istim brojem neurona koliko ih imamo kad odrastemo, ali sazrijevanjem naučimo uspostavljati nove veze među njima. Nakon 20 godina masa mozga se godišnje smanjuje za jedan gram, pa do 90 godine izgubimo od pet do deset procenata. Njegov oblik također se mijenja, a alkohol utječe na sužavanje mozga. Na drugoj strani, vježbama povećavamo volumen mozga, čime ostajemo boljeg mentalnog zdravlja u starosti.
 
Glukoza je jedina hrana mozga, a to je “najgladniji” organ u tijelu čovjeka. Dobija se iz karbohidrata, odnosno 420 kalorija dnevno, što je isto kao devet Jaffa keksića.
 
Zašto su horor filmovi strašni?
 
Kad se krećemo, aktiviraju se određene ćelije mozga, a to se također dešava kad vidimo druge kako se kreću. Mi dakle nesvjesno pratimo akcije drugih i donekle dijelimo njihovo iskustvo. Ovi mali neuroni omogućavaju nam da znamo šta druga osoba osjeća, bez da uopšte o tome mislimo.  Sve ovo znači da kad vidimo nekoga kako nešto radi, naš mozak umišlja da i sami to radimo. Tako naprimjer kad gledamo kako neko trči, naš mozak se sprema na pomjeranje noge. Kad vidimo da neko izražava emocije, aktiviraju se dijelovi u našem mozgu pa emocije postanu prenosive. Kad u horor filmu neko izgleda prestrašeno, tako se i mi sami počnemo bojati.
 
Zašto srčani udar uzrokuje bol u ruci?
 
Iako djeluje kao da nema veze sa srčanim udarom, bol u ruci je uobičajen znak da je srce u nevolji. To se dešava jer mozak pogrešno interpretira lokaciju boli, očekujući da se nešto dogodi iz vanjskog svijeta, naprimjer preko kože. U ovom konkretnom slučaju, signal boli stiže iz srca, ali se osjeća kao da je iz ruke jer su na istom mjestu povezani sa kičmenom moždinom.
 
Jesu li žene emotivnije?
 
Brojne su strukturalne i funkcionalne razlike između žena i muškaraca. Ljudski mozak je podijeljen u dvije hemisfere koje obavljaju različite stvari. Povezane su corpusom callosumom, tankim tkivom koje prenosi informacije jednog drugom. Kod žena je to nervno tkivo nešto veće, što znači da je emocionalna desna strana mozga bolje povezana sa analitičkom lijevom. To može značiti da su žene više emocionalno svjesne, ali i da više govore i misle o svojim osjećanjima. Kad obavljaju kompleksne zadatke, žene koriste obje strane mozga, dok muškarci više koriste onu stranu koja je potrebnija za izvršenje tog zadatka.
 
Nikad ne zaboravljamo sve
 
Naša sjećanja se distribuišu kroz mozak, tako da i kad zaboravimo jedan dio, mnogi drugi dijelovi ostaju. Korist od takvog sistema je neuništivost sjećanja. Kad bi bilo smješteno u samo jednom dijelu mozga, oštećenje tog dijela moždanim udarom ili povredom glave učinilo bi da kompletno bude izbrisano. Dakle, iako traume i oštećenja mogu uništiti dijelove sjećanja, rijetko nestanu sva. Sve i ako zaboravite nečije ime, ostaje vam lice.
 
Nije li mi se ovo već dogodilo?
 
“Deja vu” ili snažan osjećaj da vam je nešto odranije poznato i blisko prema nekim objašnjenjima dešava se jer nešto biva slično onome što smo već doživjeli. Tada to naš mozak greškom prepoznaje kao blisko, kreirajući osjećaj prepoznavanja. Nasuprot tome je “jamais vu” – situacija kada bi nam nešto trebalo biti poznato, ali izgleda prilično strano. To se može dogoditi i u vlastitom domu na nekoliko sekundi ili kad vam prilazi poznata osoba. U ovom slučaju smatra se da je riječ o zastoju u procesu prepoznavanja.
 
Zbog čega su ljudi religiozni?
 
Religiozna uvjerenja ili nevjerovanje pokreću dijelovi mozga koji su povezani sa emocijama, a ne sa razumom, tvrdi Rita Carter. Kad vjernik razmišlja o svojoj religiji, to aktivira dio mozga koji procesuira nagradu, emociju i okus. Kod onih koji ne gaje religijska uvjerenja religija je registrovana u drugom dijelu mozga koji generiše osjećaj odbačenosti. Isti taj dio registruje odurnost iz situacija kada je osoba suočena s nečim što ne može podnijeti.
 
Naučite jezik da biste ostali mladi
 
Govoriti tečno dva jezika, posebno od djetinjstva, povećava kognitivne vještine i može vas zaštititi od demencije i nazatka povezanog sa starenjem. Jedan od razloga zašto se to dešava je što poznavanje i drugih jezika osim maternjeg jače povezuje neurone u mozgu, a ovo je posebno uočljivo kod osoba koje su naučile drugi jezik prije pete godine života.

Tajna Einsteinovog mozga

Većina mozgova je jednaka, ali postoje i neke manje razlike. Utvrđeno je da je mozak naučnika Alberta Einsteina bio širi od normalnog, a nedostajao mu je dio brazde koja prolazi kroz područje uključeno u matematičko i prostorno rezonovanje. Moguće je da je to učinilo da ćelije u mozgu lakše komuniciraju jer nisu morale savladavati jaz među njima. Stoga je Einstein imao talenat za matematičko opisivanje univerzuma, piše naučnica Rita Carter u djelu “Extracted from the Brain Book”.