Početna stranica

 

sljiveŠljive za sušenje uberemo tek kad uz peteljku povenu. Složimo ih na rešetke s peteljkom prema gore. Početna temperatura treba da bude niska, 40-45 °C (313-318 K). Sušeći ih okrećemo. Kada se plodovi smežuraju, povisimo temperaturu na 65-70 °C (338-343 K). Napola suhim plodovima možemo istisnuti koštice.

Suhe šljive imaju mnogostranu primjenu u kulinarstvu, a zaslužuju i značajnu pažnju zbog svojeg nutritivnog sastava.

sljive1Suhe šljive izrazito su korisna namirnica koja nepravedno ne uživa veliku popularnost jer joj smežuran, naboran i tamno ljubičast «outfit» ne ide pretjerano u korist. Također, za suhim šljivama uglavnom se poseže u svrhu olakšavanja zatvora i stoga na njih mnogi gledaju kao na nužno zlo. Ipak, suhe šljive imaju mnogostranu primjenu u kulinarstvu, a zaslužuju i značajnu pažnju zbog svojeg nutritivnog sastava.

Na to su nas podsjetili znanstvenici pod vodstvom Dana Gallahera s Odjela za znanost o hrani i prehrani Sveučilišta u Minnesoti. Studija koju su proveli na laboratorijskim miševima otkriva da konzumacija suhih šljiva usporava razvoj ateroskleroze, upalne bolesti kardiovaskularnog sustava koja se smatra vodećim uzrokom smrti u današnjem društvu.

Studija je provedena na miševima sa razvijenom aterosklerozom, a svoje su rezultate objavili u prestižnom znanstvenom časopisu British Journal of Nutrition. Količina suhih šljiva u prahu koja je značajno smanjila oštećenja na krvnim žilama uzrokovana aterosklerozom bila je ekvivalentna unosu 10 do 12 suhih šljiva u ljudskoj prehrani.

Suhe šljive često su veličane zbog pozitivnog djelovanja na probavu, a sve se više prepoznaju i zbog svog povoljnog djelovanja na zdravlje srca i krvnih žila. Naime, ranije provedene studije utvrdile su da suhe šljive smanjuju razinu LDL kolesterola u ljudi.

sljive2Suhe šljive sadrže brojne važne nutrijente uključujući kalij, magnezij i bor te imaju visoku antioksidativnu aktivnost zbog čega se i vjeruje da imaju tako povoljan učinak na zdravlje. Ovaj plod u žarištu je znanstvenih istraživanja zbog svog jedinstvenog sadržaja fitonutrijenata, posebice neoklorogenske i klorogenske kiseline. Ove tvari, porijeklom iz šljiva, klasificiraju se kao fenoli, a njihova antioksidativna svojstva dobro su dokumentirana.

Povoljno djelovanje ovih tvari sastoji se u neutralizaciji izrazito reaktivnih kisikovih radikala, ili popularno «slobodnih radikala», a dokazano im je i preventivno djelovanje na očuvanje strukture tjelesnih lipida. Na taj način, ova namirnica pomaže u očuvanju membrana i neurona te stijenki krvnih žila.

Osim što antioksidansi iz suhih šljiva štite naše tjelesne strukture, mogu biti jednako učinkoviti pri konzerviranju prehrambenih proizvoda. Teksaški znanstvenici eksperimentirali su sa suhim šljivama i šljivinim sokom u različitim vrstama mesnih proizvoda poput prethodno kuhanih svinjskih kobasica, pečene govedine i šunke. Otkrili su da najbolje antioksidativno djelovanje suhe šljive imaju u prethodno skuhanim i neusoljenim proizvodima poput kobasica i pečene govedine. Antioksidansi iz šljiva usporavaju oksidaciju masnih kiselina i stoga bi mogli zamijeniti neke sintetske aditive koji se koriste za konzerviranje mesnih proizvoda. Nadalje, suhe šljive mogu naročito poboljšati okus nekih vrsta kobasica, a dodaju se u dovoljno malim količinama da takvi proizvodi nemaju laksativan učinak.