• Početna stranica

  • spektar

     

    Koja je tvoja omiljena boja? Plava, zelena, žuta, crvena, bijela ili crna? Naše oko zapaža šest osnovnih boja, a njihovo tumačenje je različito. Tako te danas zelena sigurno podsjeća na prirodu i zdrav život, dok je u srednjem vijeku to bila boja vraga. Stari Rimljani užasavali su se plave boje jer je simbolizirala galske barbare.

    CRVENA

    U dalekoj prošlosti koristile su se morske školjke za dobivanje različitih tonova crvene. Tada je najcjenjenija boja bila purpurna, koju su stari Rimljani smatrali carskom bojom. Obično se crveno povezuje s vatrom i krvlju, pa u isto vrijeme obilježava i dobro i zlo. Npr. vatra grije, što je dobro, ali može i opržiti, što je loše. U Starom zavjetu crveno je vezano uz tabue i zločine, a u Novom zavjetu Isus daje svoju krv za otkup čovječanstva. Crveno simbolizira uzbuđenje, gubitak kontrole, snažne emocije, kao što su ponos, ljutnja, strast, erotika. Crvena je kosa u prošlosti smatrana privilegijom zavodnika, prostitutki, ljubavnika. Sve do 18. stoljeća crvena je najpopularnija boja, a tada Francuska revolucija za svoje vojnike bira plavu.

    PLAVA

    Plava je jedna od najomiljenijih boja Europljana, Amerikanaca, Kanađana, Australaca i Novozelanđana. Njena popularnost narasla je najviše zahvaljujući traperu. Kao što smo već rekli, za Rimljane je ta boja bila odvratna jer je simbolizirala barbare, odnosno Gale i Germane koji su najčešće imali plave oči, ali su i bojili lice u plavu boju za vrijeme svojih ratničkih pohoda. U latinskom čak nije ni bilo riječi koja opisuje tu groznu boju. Kasnije plava simbolizira nebo, odnosno božansko pa često mnogi europski kraljevi i plemići uzimaju upravo ovu boju za svoju najomiljeniju. Otud izreka da plemstvo ima plavu krv! Od 17. stoljeća plava se sve više koristi za oslikavanje mora i vode, a dotad se koristila zelena i siva. Uz to, plava boja postaje i boja noći. Danas plavu boju možemo naći baš svugdje – od već spomenutog popularnog trapera, preko radničkih kombinezona, mornarskih uniformi, pa sve do zastava raznih međunarodnih organizacija.

    BIJELA

    Bijela je zapravo ishodište svih boja. Ona simbolizira sve što je čisto, bilo da se radi o tijelu bilo o duši. U prošlosti su se ljudi oblačili u bijelo kako bi označili svoj status, primjerice u Rimu je bilo – što je tkanina finija i bjelja, to je osoba koja je nosi bila višeg društvenog statusa. S pojavom kršćanstva bijela postaje boja bezgrešnih – djece, djevica, mučenika, anđela. Potom bijela postaje simbolom pomirenja te neutralnosti – u nekim mirotvornim situacijama podiže se bijela zastava. U 19. stoljeću vjenčanice postaju bijele boje jer su djevojke koje su udaju bile smatrane nevinima i čistima. Danas se bijelo povezuje s čistoćom, hladnoćom i higijenom.

    ZELENA

    U prošlosti je zelenu boju u bojaonicama bilo teško postići, pa je ona bila vezana uz slučaj i sudbinu, uz sreću i nesreću. To je boja mladosti, prolaznosti, sreće i nade. Smatra se da zelena donosi sreću kockarima, pa su kockarski stolovi zelene boje. U srednjem vijeku zeleno simbolizira sekusalnost, a zbog toga je i tadašnji vrag zelene boje. Danas je zelena boja – boja okoliša. Sve je više pristalica Greenpeacea i pokreta zelenih. Gradovi nastoje osigurati zelene površine. A što je s malim zelenima iz svemira? Oni i danas ostaju nepoznanica!

    ŽUTA

    To je boja sunca, topline i energije. Omiljena je među djecom. Žuto je boja žita i zlata, a od zlata se pravi prvi novac pa se često žuto povezuje s bogatstvom i obiljem. U kršćanstvu žuto simbolizira izdajnike. U srednjem vijeku žuta zajedno sa zelenom simbolizira ludost i nastranost. Tako su u zeleno i žuto obučene dvorske lude i lakrdijaši. Žuto se tada nameće kao boja krivotvoritelja i lažljivaca. Žutom se bojom boje kuće vitezova izdajnika kako bi ih se ponižavalo. Do danas se žuta boja povezuje s izdajom, pa tako primjerice štrajkolomce nazivaju žutima. U Drugom svjetskom ratu Židovi su morali nositi žutu Davidovu zvijezdu, a u 12, 13. i 14. stoljeću pape su primorale Židove da nose žute šešire i žute trake na odjeći. Razlog? Jer su smatrali da su Židovi odgovorni za Kristovu smrt.

    CRNA

    Crna se zapravo i ne smatra bojom, već podlogom. Ona upija sve druge boje. Lišena je svjetlosti. Oduvijek je bila simbol pakla, smrti, nesreće, tjeskobe, tuge. Crna odjeća simbolizira požrtvovnost i izdržljivost monaha. Krajem srednjeg vijeka Filip Dobri, vojvoda od Burgundije, odlučuje u znak žalosti za ocem nositi crninu do kraja života. Otada ovaj običaj kod mnogih naroda Europe. U 16. stoljeću kršćanski reformatori toj boji daju ton dostojanstva, pa ona ubrzo postaje obilježje elegancije. Dostojanstvena boja, boja časnih ljudi, označavala je ljude iz dobre obitelji, obrazovane i kulturne. Ubrzo je postala i bojom vlasti te se u crno oblače suci, policajci i mnogi drugi. Tek je u 19. stoljeću crna zamijenjena tamnoplavom. Danas crna označava ekstremnu politiku. Tako su anarhisti u 19. stoljeću odbacili svaku vlast vitlajući crnom zastavom. Jedno stoljeće kasnije fašisti siju mržnju i nasilje odjeveni u karakteristične crne košulje, prenosi Tportal.

  • Početna stranica