Početna stranica

U toku svog rada na motoru, uslijed mehaničkih i termičkih naprezanja, može doći do lake deformacije bloka pa i do naprslina na bloku.

bok1Ovakva naprezanja se ogledaju na blagoj vitoperenosti gornje površine bloka motora.

 

 

blok2blok3

 

 

 

 

blok4

 

 

 

 

 

 

 

AS038

 

U slučaju deformacije bloka, glava cilindra, iako je između nje i bloka motora umetnuta specijalna zaptivka, neće pravilno nalijegati, tako da se u toku rada motora vrlo lako mogu javiti neželjene posljedice kao naprimjer:
Produvavanje između dva susjedna cilindra, miješanje vode i ulja i slično.
AS097
Da bi se ove posljedice preduprijedile moraju se izvršiti određene kontrole na bloku.
Kontrolu gornje površine bloka treba vršiti uvijek, kada je na motoru iz bilo kojeg razloga došlo do gubljenja tečnosti pa je uslijed toga došlo do pregrijavanja motora.
U svakom slučaju ovu kontrolu treba izvršiti uvijek kada je iz bilo kojeg razloga glava motora skinuta sa bloka radi normalnih, periodičnih ili drugih pregleda.
AS049
Kontrolu iskrivljenosti gornje površine bloka motora možemo izvršiti na dva načina i to: – Laganim prevlačenjem predhodno nagaravljene savršeno ravne ploče preko gornjih naliježućih površina bloka.
Po tragovima gareži može se ustanoviti da li je gornja površina iskrivljena.
Dijagonalno postavljanje ravnog lenjira, a zatim pomoću lisnatog mjerila, koji provlačimo između lenjira i bloka, ustanovljavamo koliko je nastupilo iskrivnuće.
Ovaj metoda je tačniji jer nam omogućava da definišemo koliko je nastupilo iskrivnuće.

KLIP I NJEGOVI ZADACI U MOTORU

 

Zadatak klipa u motoru je vrlo složen, a uslovi funkcionisanja su osobito teški.

Klip je u svom radu napregnut i mehanički i termički, a grubo uzevši može se smatrati kao pokretni zid komore koju obrazuju cilindarska košuljica i glava motora.

Zadatak klipa motora je:prenijeti dejstvo sile pritiska gasova sagorjevanja preko odgovarajućeg mehanizma na koljenasto vratilo,voditi gornji dio klipnjače, odnosno njenu malu pesnicu,obezbjediti dobro zaptivanje kako bi se spriječio prodor gasova sagorjevanja u korito motora.

OZNAKE NA ČELU KLIPA

Na čelu klipa postoje oznake o dimenziji odnosno prečniku klipa, montažnom zazoru kojoj podklasi klip pripada i smjer rashladne tečnosti.
Primjer: 62,97 stvarni prečnik klipa
(klasa – specijala klipa) 0,04
montažni zazor A podklasa klipa ¯ smjer rashladne tečnosti.

AS117

 

MAKSIMALNO DOZVOLJENO TROŠENJE KLIPA I STUBLINE

Operacija brušenja cilindarskih košuljica vrši se u slučajevima kada je debljina materijala, koga treba skidati, manja od 0,15 mm.

Iz ovoga proizilazi da je maksimalno dozvoljeno trošenje klipa i stubline 0,15 mm.

Prije brušenja, treba preciznim mjerenjem svih košuljica cilindara odrediti na koju će se prekomjeru košuljice cilindara moči brusiti.

Prekomjeru, na koju će se sve košuljice dovesti brušenjem, treba odrediti na osnovu mjere najviše istrošene košuljice.

DODIRNE TAČKE KLIPNIH PRSTENOVA UBAČENIH U STUBLINU BEZ KLIPA

Krajevi klipnih prestenova ugrađenih u košuljicu cilindara ne smiju se dodirivati, odnosno moraju imati zazor od 0,2-0,4 mm i to kompresiona i taruča a uljno 0,3-0,7 mm.

Gornja granica istrošenja prestenova, poslije koje se prstenovi moraju mijenjati iznosi 0,7 mm.

KLASE I PODKLASE KLIPA

Cilindri u motoru su na osnovu mjerenja, nakon obrade, podjeljeni u 3 do 5 podklasa koje se između sebe razlikuju za 0,01 mm. Oznake za podklase cilindra utisnute su na donjoj strani prirubnice bloka, za koji se pričvršćuje korito motora.

 

AS044

 

Oznake koje obilježavaju ove podklase su slovne i to: (A,B,C,D,E).

Razvrstavanje cilindara na podklase ima svrhu da bi se postigao propisan montažni zazor između stubline i klipa koji iznosi 0,04-0,07 mm, zavisno od tipa i snage motora.

Ovakvo razvrstavanje na podklase je izvršeno i za klipove pa proizilazi da ono ima svoju svrhu samo onda kada se u stublinu podklase (A) ugradi klip podklase (A), odnosno u stublinu podklase (B) klip podklase (B) itd.

 

AS039

 

MAKSIMALNO DOZVOLJENO TROŠENJE

STUBLINE MOTORA

U toku svoga rada na motoru dolazi do habanja klipnog sklopa pa i cilindarskih košuljica a kao posljedica se javlja povećan zazor između klipa i cilindra.

Ovaj zazor ne smije preći vrijednost od 0,15 mm i nazivamo ga maksimalno dozvoljeni zazor stubline i klipa. Ovaj zazor se dobija zbrajanjem trošenja stubline i klipa.

Kada se ustanovi, nakon mjerenja, da su zazori u granicama maksimalno dozvoljenog, pristupa se proširivanju košuljica stublina na slijedeću nadmjeru koju nazivamo klasa ili specijala.

Ove klase su standardizovane za cilindre. Imamo ih dvije do pet, a međusobno se razlikuju za 0,20 mm. I klasa – stublina uvećana za 0,20 mm II klasa – stublina uvećana za 0,40 mm III klasa – stublina uvećana za 0,60 mm.