Početna stranica

Mnogi osobni automobili, a svakako i ostala teža vozila, imaju posebne servo-uređaje kojima se zamjenjuje ili nadopunjuje sila vozača potrebna za upravljanje.

AS004

Uređaji za pojačanje sile upravljanja ne smiju djelovati kod vrlo malih skretanja koja služe samo za održavanje pravog smjera vožnje, kako bi vozač osječao da ima vlast u ruci.

 

Osim toga mora svakako postojati mogućnost mehaničkog upravljanja u slučaju da zataji pomočni uređaj.Potrebna sila dobiva se:uljem pod pritiskom,komprimiranim zrakom, pod tlakom iz usisne cijevi motora. U čisto hidrauličkim uređajima ulje se dobavlja pumpom koja je priključena na motor vozila, i to obično pod pritiskom od 50 do 70 Bari, uz dobavu od 8 do 12 l/min. Ulje se crpi iz posebnog malog rezervoara. Najmanja sila potrebna da započne djelovanje servo uređaja uzima se približno 3 Bara za muškarce, a 1 Bar za žene, dok najveća sila potrebna za upravljanje ne bi trebalo da prekorači Bari za muškarce, a 9 Bari za žene.

Odvođenje ispušnih plinova i prigušivanje bukeGlavni zadaci uređaja za ispuh jesu: odvođenje vrućih plinova iz motora na otvoren prostor da ne ugrožavaju putnike, i prigušivanje buke koja nastaje u motoru za vrijeme ispušnih taktova. Plinovi koji izgaraju u motoru se brzo šire i kad su ispušni ventili otvoreni, izlaze iz cilindara sa znatnim tlakom. Plinovi koji tako naglo izlaze uzrokuju jake titraje u ispušnim cijevima. Budući da takvih titraja u ispušnoj cijevi ima više tisuća u minuti, ispušni zvuk bi bio nepodnosiv da se ne priguši.

Titraji se u početku šire nadzvučnom brzinom, ali se na putu po ispušnom sistemu osjetno uspore. Kad izlaze iz prigušivača, plinovi su već tako smireni da je njihov tlak tek jedva nešto veći od tlaka zraka oko njih, a zvučni titraju su u velikoj mjeri prigušeni. Nepotpuno ispiranje prostora za izgaranje šteti slijedećem punjenju cilindara smjesom benzina i zraka, jer se svježa smjesa onečisti ostatcima ispušnih plinova. To slabi snagu motora. Ispušni kolektori su zato izrađeni tako da naleti ispušnih plinova iz raznih cilindara što manje smetaju jedni drugima. Ispušni plinovi treba da nailaze na što manji otvor u ispušnom sistemu. Ne može se ipak izbjeći određeni otpor u kolektoru, ispušnoj cijevi i prigušivaču jer treba postići ne samo što manji otpor plinova nego i što bolje prigušenje buke.
Prigušivač odbija ili upija ispušne zvukove do te mjere da budu snošljivi i da budu u skladu sa sve strožim zakonskim propisima.

Obično više poprečnih pregrada u prigušivaču prekida ritmički tok ispušnih plinova, pri čemu se neposredni i odbijeni zvučni valovi međusobno prigušuju i djelomično uništavaju. Takav je tzv. Reflekcijski prigušivač.
Drugačiji su apsorpcijski prigušivači, kod kojih ispušni plinovi otječu kroz rupičasti cijev gdje dio plinova ide u tvar za prigušivanje koja usrče buku. Apsorpcijske prigušivače obično imaju sportski automobili, jer je njihov otvor pretakanja plinova manji nego kod reflekcijskih, i samo malo smanjuje snagu motora.

Prigušivači i ispušne cijevi su obično izrađeni od čeličnog lima. Zbog stalnog dodira s vodom, solju, nečistoćom i kamenjem ispušni uređaj je potrebno mijenjati. Ispušne cijevi i prigušivači su izloženi koroziji i s unutrašnje strane, jer pri izgaranju benzina nastaje voda, kiseline i olovne soli, koji u obliku plinova i para teku kroz i ispušni uređaj.

Kad je ispušni uređaj hladan, razne tvari koje pospješuju koroziju kondenziraju se na unutrašnjim stijenkama i pomalo nagrizaju kovinu. Svaki put kad se pušta motor u rad, korozija malo napreduje. Zato na automobilima koji voze na malim razdaljinama treba češće mijenjati ispušne cijevi i prigušivače.
Štetni plinovi
U ispušnim plinovima među ostalim ima i ugljičnog monoksida, vrlo otrovnog plina bez mirisa. Zato ispušni uređaji koji nisu dobro zabrtvljeni mogu biti opasni za vozača i za putnike. Ako u ispušnom sistemu ima rupa, mogu izazvati požare.

Zato na ispušnim uređajima treba odmah popraviti rupe i zabrtviti mjesta koja nisu dobro zabrtvljena. Zbog ugljičnog monoksida u ispušnim plinovima automobilski motor nikad ne smije raditi u zatvorenom ili slabo ozračenom prostoru. Udisanje ugljičnog monoksida izaziva teška trovanja krvožilnog sustava i opasno je po život.
Dim u ispuhu
Po ispuhu se mogu otkriti neke neispravnosti u radu motora.

Tako se greške u sistemu paljenja čuju kao neravnomjerna buka ispuha. Ispušni plinovi s većom količinom čađe i mekani čađasti sloj na ispušnom otvoru znaci su da motor dobiva prebogatu smjesu.