GUME

Zašto se gume uopće moraju mijenjati, tj. zašto ljetne gume ne drže zimi?
Razliku ne čini samo profil, odnosno vanjski izgled, nego i smjesa od koje je guma proizvedena,
dakle vrsta materijala.
Za dobro držanje ceste i optimalne performanse potrebna je tzv. radna temperatura, odnosno svaka guma najbolje funkcionira u uvjetima kakvim je namijenjena.
AS143
Tako ljetne gume rade, odnosno pružaju svoj maksimum na temperaturi (asfalta) iznad 25 stupnjeva celzijusa, zimske gume se najbolje snalaze ispod 7 stupnjeva celzijusa, dok su između navedenih temperatura idealne
All Weather (M+S) tzv. kišne gume, koji imaju grublji profil od ljetnih, ali i mnogo manje lamela od zimskih.
U toj činjenici leži razlog što se ljetna guma zimi skliže i kad nema snijega, dok se zimska guma ljeti prekomjerno troši i gubi performanse za sljedeću zimu.
KAROSERIJA
Kao i kod šasije, možda ne najbolje, ali svakako najslikovitije poređenje za opisivanje karoserije je ljudsko tijelo. Ukoliko ljudsko tijelo, uslovno rečeno, podijelimo na kostur i ono u šta je kostur umotan, onda bi karoserija predstavljala dio tijela koji prekriva kosti.
Primitivno objašnjenje, ali definitivno shvatljivo.
Kostur bi predstavljao šasiju.
AS160
Karoserija je ono što vidimo kada gledamo neki automobil.
Elementi karoserije se izrađuju od metalnih ploča različitim procesima obrade, najčešće pod presama i obradom u kalupima.
Koriste se i drugi materijali kao poliester, kompozitni materijali i slično, ali samo tamo gdje su potrebne osobine koje ovi materijali posjeduju.
Ovakva obrada je izuzetno komplikovan proces.
Radi se o tome da se ploča od lima stavlja u kalup, a onda presa svojim pritiskom drugim dijelom kalupa pritiska lim koji zauzima oblik kalupa.
Taj dio je jako osjetljiv, jer na nekim mjestima dolazi do istezanja materijala, a zbog žilavosti komad nikada nema identične dimenzije zadane kalupom.
Zbog istezanja materijala može doći do pojave pukotina, prevelikog smanjenja debljine materijala, što je nepovoljno.
Dimenzije i sama promjena nakon vađenja iz kalupa se mora isplanirati do hiljaditog dijela milimetra. Razvoj karoserije ne podrazumijeva samo njeno crtanje nego i razvoj tehnoloških postupaka i izradu specijalnih alata za prese.
Proces traje od 3 do 6 godina, a upotrebom CAD i CAM tehnologija ušteda u vremenu je i 50 odsto.
Karoserija se izrađuje najčešće od čelika, ali i od drugih legura, naprimjer od aluminijuma.
Čelik je pogodan, jer svojim osobinama pogoduje postizanju željene čvrstoće vozila i otpornosti na udar, dostupan je i jeftin.
Pored eventualne nekvalitetne izrade karoserije i samih spojeva, najveći problem za karoseriju je (bila) korozija.
Uspješno rješavanje prvog problema zavisi od sposobnosti i volje proizvođača, dok rješavanje korozije u današnje vrijeme zavisi samo “od volje” proizvođača, jer adekvatne i svima dostupne tehnologije postoje.
  • Početna stranica     
  • AUTOMOBIL