Početna stranica

ABS (engl. anti-lock brake system) je elektronsko-hidraulički mehanizam koji sprečava blokiranje kotača prilikom kočenja te tako skraćuje zaustavni put i omogućuje potpunu upravljivost automobila prilikom kočenja.

Mnogi misle da je to pronalazak novijeg datuma. Sve je ipak počelo davno. Godine 1928. Nijemac Karl Wessels konstruirao je prvi regulator kočione sile u svrhu sprečavanja blokiranja kod kočenja, kojeg 1936. razrađuje Robert Bosch. Prvi učinkoviti uređaj za sprečavanje blokiranja konstruirao je njemački inženjer Fritz Ostwald. Početkom 1940. prijavio je patent ‘pneumatsko-električnog regulatora kočenja, kod kojeg se kočioni pritisak regulira pomoću elektromagnetskog ventila.’

Prvo operativno korištenje zbilo se 1950. u borbenom zrakoplovu. Do serijske je ugradnje u automobil prošlo još 28 godina – prvi ABS uređaj tvrtke Bosch serijski se počeo ugrađivati početkom 1978. u Mercedes 450 SE, a nekoliko mjeseci kasnije i u BMW 745i.
ABS je sigurno najkorisniji i najvažniji dio (dodatne) opreme automobila. Njegovom ugradnjom znatno se poboljšavaju vozna svojstva, kočničke mogućnosti i sigurnost vožnje.

Blokiranje kotača pri kočenju znatno se smanjuje koeficijent trenja, posebice u poprečnom smjeru. Zbog toga se produžuje zaustavni put, a automobil postaje potpuno neupravljiv.
Što je to ABS i kako funkcionira? ABS je elektronsko-hidraulički sklop sa središnjom upravljačkom jedinicom. Na temelju informacija od osjetnika za praćenje okretanje kotača, ABS dozira moment kočenja na svakom kotaču posebice i sprečava blokiranje.
U trenutku kad se određeni kotač zaustavi, aktivira se osjetnik koji preko sklopa elektromagnetskih ventila snizuje tlak ulja u kočionom cilindru, sve dok se kočioni moment toliko ne smanji da se kotači počnu ponovo okretati.U tom trenutku osjetnik aktivira elektromagnetske ventile u suprotnom smjeru, tlak ulja i intenzitet kočenja se poveća te se na granici blokiranja kotača ciklus ponovo vraća na početak.Slikovito rečeno, uređaj obavlja kočenje ‘na rate’, s učestalosti od nekoliko desetaKa ciklusa u sekundi.To je ‘tajna’ ABSa.
Prvi ABS uređaji bili su dvokanalni – bili su opremljeni sa samo dva osjetnika koja su se postavljala na dva dijagonalna kotača. Sredinom osamdesetih počeli su se koristiti trokanalni, s jednim osjetnikom na pogonskom diferencijalu i dva osjetnika na preostalim kotačima. Od prije nekoliko godina svi se automobili opremaju četverokanalnim ABS-uređajem, s osjetnicima na svakom kotaču.

Na prednjim točkovima se nalazi samo na nekim mopedima i oldtimerima. Razlog: zbog prirode kretanja automobila sila koju treba obuzdati na prednjim točkovima je višestruka. Ako se pogleda unutrašnjost doboš-kočnice, tu se nalaze dvije površine koje, kada se kočnica aktivira, pritiskaju zidove kočnice i na taj način dolazi do trenja između površina i do usporavanja kočenja, jer se uslijed trenja dio energije kretanja pretvara u toplotnu energiju.

Doboš-kočnice su jeftinije za proizvoditi u odnosu na disk-kočnice, ali su i neefikasnije. Razloga je više, a izdvajamo njihovo loše hlađenje, jer nema opstrujavanja fluida što bi omogućilo bolje hlađenje. Zbog trenja dolazi do habanja potrošnih dijelova, sva prašina ostaje unutra i predstavlja problem za efikasno kočenje. Potrošni dijelovi su oni elementi koji iznutra pritiskaju zidove takozvanog doboša, a u radionicama se najčešće nazivaju pakne. Nije loše očistiti unutrašnjost doboša prilikom promjene pakni. Smatrajte to korisno potrošenim vremenom.

 ABS1

ABS je skraćenica koja danas postaje dio serijske opreme kod većine novih automobila, ali mnogi o njenom značenju znaju površno ili čak ne znaju ništa. Dakle, troslovna oznaka je skraćenica od “anti-lock braking system“, što bi u prevodu bilo kočni sistem protiv blokiranja točkova prilikom kočenja.

ABS2

Prva situacija: put je mokar i klizav, automobil nema ABS, a situacija zahtijeva naglo zaustavljanje. Snažan pritisak na kočnicu automobil će pretvoriti u sanke bez ikakve mogućnosti kontrole. Vozaču i putnicima preostala je samo molitva, a ni za nju često nema dovoljno vremena.
Druga situacija: uslovi na putu isti su kao u prvoj situaciji, isti automobil ovoga puta ima ugrađen ABS.

ABS3

Javlja se potreba za naglim zaustavljanjem vozila, snažan pritisak na pedalu kočnice automobil ne pretvara u sanke. Doboš-kočnice su dobile ime samo po tome što kada se posmatraju zasebno, izgledaju kao doboš ili valjak male dužine. Nikakva dalja sličnost ne postoji. Doboš-kočnice se kod prosječnog automobila obično nalaze na zadnjim točkovima, jer je tu manja sila koju treba obuzdati u odnosu na prednje. Disk u disk-kočnicama okreće se u kočnim kliještima.

Ali kočni disk je pričvršćen na kotač i okreće se zajedno s njim, dok su kliješta ugrađena u takozvano sedlo koje miruje i čvrsto je povezano s karoserijom. U sedlu su kočni cilindri, koji klipovima pritisnu kočne pločice s obiju strana uz kočni disk i tako zaustave vozilo.

Budući da se kočni disk okreće u slobodnom prostoru, cijeli sistem mora biti u sedlu dobro zabrtvljen, da voda i nečistoća ne bi ušle u kočne cilindre. Sedlo uvijek obuhvaća samo jedan dio kočnog diska i stoga je hlađenje disk-kočnica u struji zraka znatno djelotvornije nego hlađenje bubanj-kočnica. Centrifugalna sila odnosi vodu i nečistoću s diskova koji se okreću.

Uz kontrolisano zadržavanje pravca, automobil usporava i zaustavlja se. Na vrijeme ili ne, ipak se zaustavlja, i to kontrolisano. Poslije snažnog kočenja u automobilu koji ima ABS, neupućen vozač bi naredni dan odvezao automobil majstoru i žalio se kako mu se pedala kočnice snažno tresla kada je snažno kočio i kako je, zahvaljujući njegovim natprosječnim vozačkim sposobnostima, izbjegnuta opasna situacija.

Još bi sa ogromnim samopouzdanjem tvrdio da u kočnom sistemu vjerovatno ima zraka, jer je to negdje čuo. Kratko i jasno, glupost! Upravo podrhtavanje pedale kočnice daje do znanja da ABS pokušava spasiti situaciju i transformaciju vozila u nekakav klizajući objekat. Oscilacije pedale mogu biti i do 15 puta u sekundi.
Dakle, prednosti ABS-a su što se vozilo u ovakvoj situaciji zaustavlja, a vozač je sposoban da u velikoj mjeri kontroliše njegovu putanju.
Kod automobila koji imaju ugrađen ovaj sistem negdje na instrument-tabli postoji lampica sa ovom troslovnom oznakom. Prilikom paljenja vozila, ona zasvijetli nekoliko sekundi i isključi se.
To je znak ispravnosti sistema, a ako se desi da se lampica ne uključuje ili da se ne isključuje i poslije pokretanja motora, onda je, svakako, vrijeme za odlazak na ovlašteni servis, jer je ABS usko vezan za kočnice.
Postoji više vrsta ABS-a, a najbolji je četverokanalni, kada se senzori i ventili nalaze na sva četiri točka i ABS djeluje na svakom točku. Postoji i trokanalni, kada prednja dva točka posjeduju po jedan senzor i ventil. ABS na njih djeluje zasebno, a zadnja dva dijele jedan senzor i jedan ventil. Onda je nedovoljno samo reći: “Moj auto ima ABS!” Treba biti bitno i kakav je!
Bitno za neupućene je da ABS djeluje samo u ekstremnim situacijama, što se osjeti, a ne sve vrijeme i pri svakom kočenju, kako misle mnogi vozači. Također treba skrenuti pažnju na to da je ABS zaista koristan, ali ne i svemoguć. Ovu činjenicu treba zapamtiti!

About these ads