sljive

Malo je voća koje poznajemo s tako izrazito sočnim i slatkim ukusima, kao što su šljive.  Njihova sezona se proteže od maja do oktobra, prve sazrijevaju japanske vrste, a u Evropi je doba sazrijevanja šljiva nešto kasnije, tokom avgusta i jesenjih mjeseci.

Šljive pripadaju rodu prunus, a u srodstvu su sa breskvom, nektarinom, višnjom, trešnjom i bademom. Ovo voće ima karakterističnu tvrdu košpicu koja štiti njihovo sjeme.

Smatra se da je evropska šljiva otkrivena prije oko 2.000 godina u predjelu Kaspijskog mora, a u doba Starog Rima već ih je bilo oko 300 vrsta. Svoj put preko Atlantskog okeana šljive su prevalile u društvu hodočasnika, te su ih oni uveli u američke jelovnike u 17. vijeku… 

Šljive su bogate kalijumom, mineralom koji je neophodan za održavanje acido-bazne ravnoteže i čiji nedostatak u organizmu dovodi do umora. Vrlo su bogate i vitaminima, a imaju nisku energetsku vrijednost. Od izuzetnog značaja je sposobnost svježe i suve šljive da se gvožđe u organizmu bolje iskoristi, a što se dovodi u vezu s vitaminom C u plodovima tog voća. Posebno značajni su pektini, odnosno topljiva dijetetska vlakna koja narastu u želucu i crijevima i tako podstiču probavu, sakupljaju otrovne materije iz organizma i izbacuju ih. Zbog toga se unošenje šljive u organizam preporučuje ljudima koji nisu u prilici da budu fizički aktivniji, te da se zdravije hrane.

Šljive popravljaju apetit, pomažu u borbi protiv visokog holesterola i kod oboljenja bubrega, bolesti jetre i pojave reume. Kada se redovno konzumiraju, odlične su u prevenciji raka, podmlađuju i regenerišu organizam i sprečavaju pojavu bora. Takođe, one su odlična pilula za mršavljenje, jer povezuju masti iz hrane koje se unose u organizam i izbacuju ih preko crijeva.

Suhe šljive su najpoznatiji laksativ. Nije tačno poznato koji je sastojak odgovoran za to. One sadrže u svakom slučaju sorbitol, prirodni šećer koji kod mnogih ljudi ima laksativni efekat. Prevelika količina suhih šljiva kod mnogih ljudi može da dovede do prolaznih gasova i grčeva u stomaku.

Suhe šljive imaju mnogo više minerala, vitamina i fitohemikalija od svježih, a posebno su bogate antioksidansima. Sto grama šljiva obezbjeđuje dnevnu potrebu zaštitnih antioksidanata, po čemu su šljive zapravo zdravije od borovnica, brokule i kelja pupčara. Zbog svog sastava, korisne su u borbi protiv tumora, a redovnom konzumacijom smanjuju mogućnost za nastanak srčanog udara.

Recepti

Za bolji rad crijeva: Uzmite pola litra mlijeka, tri kašike meda, po 30 gr suhog grožđa, suhih šljiva i suhih smokava. Šljive i smokve potopite u vodu i ostavite da odstoje u njoj preko noći. Šljive očistite od košpica, pa ih sitno isjeckajte zajedno sa suhim grožđem, zatim sve dobro izmiješajte s medom i mlijekom.

Protiv zatvora: Natopite uveče šaku opranih suhih šljiva. Ujutro pojedite šljive i popijte sok. Djelotvorna je i kombinacija šljiva sa suhim smokvama. Prije spavanja, takođe, može da pojedete 15-20 suhih šljiva ili dvije kašike marmelade i da popijete čaj od kamilice.

Protiv aritmije: Izmiješajte pola čaše soka od šljive, pola čaše soka od banane, 0,25 dl soka od limuna. Popijte čašu soka, tri puta na dan, prije jela, tokom tri-četiri nedjelje.

Liječenje jetre: Rasijecite nekoliko manjih slatkih šljiva, izbacite košpice, pa ih potopite u hladnu vodu da prenoće. Ujutro odlijte vodu, dospite novu i kuhajte dva do tri sata. Svakih sat vremena odlijevajte staru i dolijevajte novu vodu. Konzumirajte 18-20 komada vrelih ili podgrijanih šljiva prije jela.

Kompot od suhih šljiva: Potrebno je 50 grama suhih šljiva i jedna kašičica šećera. Prvo operite suhe šljive i prelijte ih vodom. Ostavite ih neko vrijeme da se malo razmekšaju, a zatim im izvadite košpice, zašećerite ih i kuhajte oko dvadesetak minuta. Kada budu skuhane, propasirajte ih ili izmiksajte u soku od kuhanja.